Saida mak ami halo

Sentru Estudus ba Dame no Dezenvolvimentu (CEPAD) uza peskiza kolaborativu no dialogu interativu hodi buka kompriende problemas mak hamosu konflitu no mos buka hatene dezafius ba konsolidasaun demokrasia reprezentativu iha Timor-Leste.

Liu husi prosesu peskiza mak hala’o husi tinan 2007-2009, problemas hirak nebe’e hamosu obstaklus ba dame mak: 1) Interese individual no partidariu a’as liu interse nasional; 2) Presiza narativu ida kompriensivu kona-ba prosesu rezistensia no okupasaun; 3) Sistema justisa formal mak la efetivu no kultura inpunidade politika; no 4) Korrupsaun, koluzaun no nepotizmu (KKN).

Iha Periodu 2009-2012, CEPAD  formula rekomendasoens ho baze iha konsensus hodi hatan ba prioridades hirak ne’e.  Ba ne’e CEPAD lansa Grupu Trabaillu Nasional  hamutuk 2 (rua), ida hodi hatan ba prioridade 1 no ida seluk hodi hatan ba prioridade 4 husi tinan 2010-2011, molok hala’o diskusaun fokus grupu (DFG) iha Timor-laran tomak hodi identifika rekomendasoens atu hatan  ba prioridades hirak ne’e. Nune’e, hahu husi tempu neba  CEPAD produs ona politika balu hodi fó resposta ba problemas balu.

Daudaun ne’e ho tulun husi MISEREOR, CEPAD hahú implementa ona programa foun ba tinan 3 tuir mai (2018-2021) ho objetivu atu harii integridade no promove boa governasaun liu husi atividade edukasional preventiva ho estratejia oin-oin atu kombate korrupsaun iha Timor-Leste. Objetivu jeral programa ne’e-nian mak atu harii no promove kultura dame no dialogu iha Timor-Leste no hadi’a relasaun entre sidadaun ho governantes no mos ho ofisiais publiku sira.